Zapadno društvo u današnje vrijeme živi brzim tempom. Hiperkupovina robe široke potrošnje u trgovačkim lancima jedna je od posljedica tog tempa. Manjak vremena za pripremu kvalitetnih obroka uzrokuje rast kupovine gotovih jela i raznoraznih grickalica. Proizvođači istih odavno su shvatili kako se lijepo upakirani proizvod prodaje sam.
Kako kaže Ilija Rkman, dopredsjednik društva za zaštitu potrošača Potrošač, ambalaža je zapravo dodirna točka proizvođača i potrošača, a posebno je relevantna kod proizvoda široke potrošnje. Ona sama po sebi doslovno predstavlja proizvod krajnjem kupcu. Međutim, slike proizvoda na ambalaži su većinom debelo prenapuhane i digitalno obrađene. U dosta slučajeva ćete se razočarati kad otvorite proizvod jer se unutra umjesto bogatog sadržaja sjajnog izgleda skriva neprepoznatljiva masa.
Okus samog proizvoda ne mora nužno biti loš, no njegov izgled koji vas je zapravo i nagnao na kupovinu definitivno jest.
Isto vrijedi i za veličinu proizvoda prikazanu na ambalaži. Ona je uglavnom povećana, na nekima i dva do tri puta. Ovo pravilo ne vrijedi samo za gotova jela nego i za grickalice, krekere, razne kekse i slično. Članak 16., stavak 1. zakona o zaštiti potrošača koji se odnosi na ambalažu navodi kako ambalaža ne smije potrošača dovoditi u zabludu u vezi s masom i veličinom proizvoda. Na ambalaži mnogih proizvoda oni su prikazani puno većim i bogatijim od stvarnog stanja, čime se ovaj stavak zakona očito krši.
Zanimljivo je koliko se takvih nepravilnih proizvoda može naći na policama usprkos tome što članak 138., stavak 1 Zakona o zaštiti potrošača navodi novčanu kaznu u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna za kršenje ovih odredbi. Like je za potrebe ove teme usporedio fotografije i stvarni izgled više od 20 proizvoda koji spadaju u razne prehrambene kategorije. Zabrinjavajuće je što su vizualni dojam s ambalaže nakon otvaranja ili pripreme zadovoljila dva, i to možda. U postocima, radi se o manje od deset posto.